Iako je cilj Svjetske zdravstvene organizacije omogućiti zdravstvenu skrb za sve i podizati svjesnost o tome, na ovoj radionici smo ovaj datum povezali s još jednim – Hrvatskim danom osviještenosti o debljini.

Naime, prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije više od 1,9 milijardi odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, od čega njih 650 milijuna ima debljinu, 11% muškaraca i 15% žena. U Hrvatskoj, kao i u Europi, više od polovice osoba starijih od 18 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, njih 57,4%, od čega debljinu ima 18,7% stanovnika. Muškarci su značajnije deblji od žena, njih 20,8% ima debljinu u odnosu na 16,8% žena. Debljina više nije problem samo odraslog stanovništva, ona se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne posljedice za zdravlje djece. Sjedilački način života, smanjena tjelesna aktivnost, hrana bogata energijom, zaslađeni napitci, sve su to čimbenici koji dovode do razvoja prekomjerne tjelesne mase i debljine kako u odraslih tako i u djece. Brojke ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama te potvrđuju premisu da se mediteranska prehrana, koja slovi kao najbolja za očuvanje zdravlja, sve manje konzumira, posebice među djecom. Prema posljednjim podacima za 2015. godinu, 34,9% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega debljinu ima njih 14%, značajnije više dječaka, njih 17,2% u usporedbi s 10,7% djevojčica. Zabrinjavajući je podatak da se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15% (izvor: https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja, 7.4.2019.).

Osmaši su stoga izmjerili količine masti i šećera u pojedinim, uglavnom nezdravim, namirnicama te izradili eduaktivne plakate i došli do zaključka što je poželjno staviti u jelovnik, a što bi se trebalo izbjegavati ili jesti u malim količinama. Plakati su izloženi u predvorju škole kako bi svi učenici, bar za vrijeme velikoga odmora, mogli vidjeti što unose u svoj organizam hranom.